Vladika Grigorije, nekadašnji poglavar Eparhije zahumsko-hercegovačke, u eseju o intelektualcima u politici i društvu za beogradski "Nedeljnik" napisao je, između ostalog, da se kod kritički odnos prema vlastitim stavovima i poziciji uglavnom naziva izdajom.
"Iako su u srpskom javnom diskursu prisutni obrazovani, kritički nastrojeni pojedinci, naša kultura dijaloga je na veoma niskom nivou. Ovu kulturu ili bolje reći njen nedostatak karakteriše zaverenička atmosfera", navodi Grigorije i dodaje kako je glavni argument je po pravilu argument sile.
"Kod Srba je upravo pozivanje na narod, pozivanje na silu. Na večito ugroženu masu koja u svakom trenutku treba da se pojavi i reši stvar svrstavajući se uz govornika koji pretenduje na to da je on njen isključivi zastupnik. Kada se nastupa sa ovakvih pozicija, ma koliko pojedinac bio obrazovan i ma koliko se visoko na društvenom, akademskom, crkvenom položaju nalazio, jasno je da tu nema govora o intelektualcu i njegovom društvenom angažmanu. Glavni uzrok za to što smo danas u ovakvoj situaciji, te zamerku našim javnim delatnicima, vidim u nesposobnosti da se kritički sagleda sopstvena pozicija i mesto u društvu. Intelektualac se, na prvom mestu, mora kritički odnositi prema sebi i sopstvenim stavovima kako bi njegova reč bila društveno relevantna. U Srbiji se, međutim, kritički odnos prema sopstvenim stavovima i poziciji u okviru društva ili neke društvene institucije uglavnom naziva izdajom", napisao je vladika Grigorije.
